Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju

Trg Republike Srpske 1
78000 Banja Luka
Tel: 051 339 324;
Fax: 051 339 647
e-mail: meoi@meoi.vladars.net

Odjeljenje za analizu uticaja
propisa RS

Tel: 051 339 314
e-mail: s.maric@meoi.vladars.net

Tel: 051 339 315
e-mail: s.jagodic@meoi.vladars.net

Pilot projekti

Drugi pilot projekat RIA u Republici Srpskoj

Procjena uticaja Nacrta zakona o turističkoj naknadi

U saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom, članicom Grupe Svjetske banke (WB/IFC) sproveden je drugi pilot-projekat procjene uticaja na poslovno okruženje (RIA) na Nacrt zakona o turističkoj naknadi, a na osnovu Odluke broj: 04/1-012-1872/08, koju je Vlada Republike Srpske usvojila 17.07.2008. godine i utvrđene metodologije rada u Evropskoj uniji. Cilj sprovođenja metodologije RIA u ovom projektu jeste da se na efikasan i isplativ način obezbijede finansijska sredstva za promociju turizma, kao stalan izvor sredstava kako bi se aktivnosti usmjerene na promociju turizma mogle odvijati u kontinuitetu.  Za postizanje ovog cilja, procjena uticaja Nacrta zakona o turističkoj naknadi obuhvata tri alternativne opcije:

Opcija A: Početno stanje, ništa ne mijenjati u ovoj oblasti - stanje ostaje nepromijenjeno (ovo je uvijek jedna od opcija kod primjene metodologije RIA)

Opcija B: Donošenje Zakona o turističkoj naknadi (uvođenje turističke naknade od 0.02% na poslovni prihod preduzeća koja su direktno ili indirektno povezana s turizmom)

Opcija C: Preraspodjela finansijskih sredstava u budžetu Republike Srpske (izdvajanje posebne stavke u budžetu RS za promociju u iznosu od oko 10.300.000 KM u petogodišnjem periodu)

Podaci koji su uzeti za osnov analize troškova i koristi su prikupljeni od predstavnika Ministarstva trgovine i turizma, Ministarstva finansija, Poreske uprave Republike Srpske, i na javnim raspravama koje su organizovane u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske.

Analiza troškova i koristi je pokazala da bi donošenje Zakona o turističkoj naknadi bilo najekonomičnije rješenje i pored toga što bi izazvalo dodatno opterećenje za privrednike. Zakon o turističkoj naknadi bi morao da sadrži: odredbe o načinu raspodjele sredstava, odredbe o kontroli primjene zakona, odredbe koje bi onemogućile direktnu dodjelu prihoda pojedinoj turističkoj organizaciji bez prethodne procjene opravdanosti, odredbe o mehanizmu naknadne kontrole utroška sredstava prikupljenih od turističke naknade, odredbe koje predviđaju postepeno uvođenje privrednih subjekata u sistem funkcionisanja turističkih organizacija.

Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju i Ministarstvo trgovine i turizma će u saradnji sa poslovnom zajednicom pratiti primjenu Zakona o turističkoj naknadi u periodu od najmanje dvije godine, nakon čega će se izraditi analiza efekata koja će obuhvatiti stvarni uticaj troškova i koristi ovog zakona na privatni sektor i troškove i koristi za javni sektor, kao i uticaj na budžet Republike Srpske.

Izvještaj o procjeni uticaja Nacrta zakona o turističkoj naknadi

     

Prvi pilot projekat RIA u Republici Srpskoj i BiH

Procjena uticaja Zakona o banjama na poslovno okruženje

Na osnovu Odluke o pokretanju pilot projekta procjene uticaja Zakona o banjama na poslovno okruženje (RIA) i utvrđivanje modela za buduću procjenu uticaja propisa, koju je usvojila Vlada Republike Srpske, 2007. godinе sproveden je prvi pilot projekat RIA. Cilj projekta je bio da se obezbijedi procjena uticaja propisa (RIA) koja se odnosi na potrebu donošenja Zakona o banjama s obzirom na zahtjeve tržišta te ukupnog privrednog i društvenog razvoja, čime bi se stvorile pretpostavke za bolju zaštitu stanovništva i zaštitu životne sredine. Projekat je urađen u skladu sa utvrđenim standardima metodologija rada procjene uticaja propisa i u tu svrhu uključene su 3 referentne opcije:

Opcija 1. Polazna osnova - šta bi se desilo u banjskom sektoru da se ništa ne preduzme?

Opcija 2. Donošenje Zakona o banjama - koje su pretpostavke donošenja Zakona?

Opcija 3. Izmjene i/ili dopune postojećih propisa koji se odnose na banjski sektor, kao i sveobuhvatna reforma koja bi obuhvatila i druge privredne grane - pretpostavke šta bi se desilo.

U saradnji sa predstavnicima Ministarstva trgovine i turizma, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Ministarstva privrede, energetike i razvoja, Komisije za koncesije, Privredne komore Republike Srpske i poslovne zajednice, nakon rasprava, utvrđena je definicija problema, kao i ciljevi koji se žele postići u budućnosti. Podaci koji su se uzimali za osnov analize troškova i koristi su podaci prikupljeni sa javnih rasprava i od Zavoda za statistiku Republike Srpske; operativni troškovi su uzeti na primjeru banje Slatina - Laktaši, a podaci o troškovima građevinskog zemljišta iz Аdministrativne službe Grada Banja Luka. Razmotrene su 3 vrste troškova, i to: direktni (troškovi provođenja regulacije), indirektni (troškovi poštivanja regulacije) i troškovi regulacijske distorzije (nenamjeravani učinci koji mijenjaju ukupno ponašanje učesnika u aktivnostima koji nisu direktno povezani sa regulacijom).

Analiza troškova i koristi je pokazala da bi donošenje kvalitetnog Zakona o banjama bilo najekonomičnije rješenje u svrhu rješavanja definisanog problema, ali uz preporuku da se, u saradnji sa resornim ministarstvima, rukovodeći se Strategijom ekonomskog razvoja Republike Srpske, izradi kvalitetna studija razvoja banjskog sektora koja bi odredila prioritete i kao takva pratila novi propis. Jedan od bitnih uslova kojeg bi trebalo ispuniti u svrhu kvalitetne primjene ovog novog propisa je da se obezbijedi njegovo praćenje (najmanje 2 godine) kako bi se izvršilo poređenje ex ante rezultata i ex post rezultata.

Završni izvještaj o procjeni uticaja Zakona o banjama na poslovno okruženje